„Ovaj planet je naš jedini dom“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u poruci povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, koji će se obilježiti ove nedjelje, upozoravajući da prirodni sustavi planeta „ne zadovoljavaju naše potrebe“.
„Ključno je da zaštitimo zdravlje atmosfere, obilje i raznolikost života na Zemlji, ekosustave i ograničene resurse. Ali to ne činimo“, rekao je glavni tajnik UN-a.
„Previše tražimo od planeta kako bismo održali neodrživ način života“, upozorio je, napominjući da to ne šteti samo planetu, već i njegovim stanovnicima.
Ekosustavi podržavaju sav život na Zemlji. 🌠Za #SvjetskiDanOkoliša, naučite kako doprinijeti sprječavanju, zaustavljanju i preokretanju degradacije ekosustava u novom besplatnom tečaju o obnovi ekosustava od @UNDP i @UNBiodiversity.âž¡ï¸ https://t.co/zWevUxHkPU #ObnovaGeneracije pic.twitter.com/UoJDpFTFw8
Od 1973. godine, taj se dan koristi za podizanje svijesti i stvaranje političkog zamaha za rastuće ekološke probleme poput onečišćenja otrovnim kemikalijama, dezertifikacije i globalnog zatopljenja.
Od tada je prerasla u globalnu akcijsku platformu koja pomaže u promjenama u navikama potrošača te nacionalnim i međunarodnim politikama zaštite okoliša.
Pružajući hranu, čistu vodu, lijekove, regulirajući klimu i zaštitom od ekstremnih vremenskih uvjeta, g. Guterres je podsjetio da je zdrav okoliš ključan za ljude i Ciljeve održivog razvoja (SDG).
„Moramo mudro upravljati prirodom i osigurati pravedan pristup njezinim uslugama, posebno za najugroženije i zajednice“, naglasio je gospodin Guterres.
Više od 3 milijarde ljudi pogođeno je degradacijom ekosustava. Zagađenje svake godine prerano ubija oko 9 milijuna ljudi, a više od milijun biljnih i životinjskih vrsta je u opasnosti od izumiranja - mnoge u roku od nekoliko desetljeća, prema riječima čelnika Ujedinjenih naroda.
„Gotovo polovica čovječanstva već se nalazi u klimatskoj opasnoj zoni - 15 puta je veća vjerojatnost da će umrijeti od klimatskih utjecaja poput ekstremnih vrućina, poplava i suša“, rekao je, dodajući da postoji 50% vjerojatnost da će globalne temperature premašiti 1,5 °C predviđenih Pariškim sporazumom u sljedećih pet godina.
Prije pedeset godina, kada su se svjetski čelnici okupili na Konferenciji Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu, obvezali su se zaštititi planet.
„Ali daleko smo od uspjeha. Više ne možemo ignorirati alarme za uzbunu koji zvone svaki dan“, upozorio je visoki dužnosnik UN-a.
Nedavna konferencija o okolišu Stockholm+50 ponovila je da svih 17 ciljeva održivog razvoja ovisi o zdravom planetu kako bi se izbjegla trostruka kriza klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti.
Pozvao je vlade da daju prioritet klimatskim akcijama i zaštiti okoliša putem političkih odluka koje potiču održivi napredak.
Glavni tajnik iznio je prijedloge za aktiviranje obnovljivih izvora energije svugdje stavljanjem obnovljivih tehnologija i sirovina na raspolaganje svima, smanjenjem birokracije, preusmjeravanjem subvencija i utrostručenjem ulaganja.
„Tvrtke moraju staviti održivost u središte svojih odluka, zbog ljudi i vlastitog profita. Zdrav planet je okosnica gotovo svake industrije na planetu“, rekao je.
Zalaže se za osnaživanje žena i djevojčica da budu „moćne akterice promjene“, uključujući i donošenje odluka na svim razinama. Te podržava korištenje autohtonog i tradicionalnog znanja kako bi se pomoglo u zaštiti krhkih ekosustava.
Napominjući da povijest pokazuje što se može postići kada planet stavimo na prvo mjesto, glavni tajnik UN-a ukazao je na rupu veličine kontinenta u ozonskom omotaču, što je potaknulo svaku zemlju da se obveže na Montrealski protokol o postupnom ukidanju oštećenja ozonskog omotača kemikalijama.
„Ova i sljedeća godina pružit će više prilika međunarodnoj zajednici da pokaže moć multilateralizma u rješavanju naših isprepletenih ekoloških kriza, od pregovora o novom globalnom okviru za bioraznolikost do preokretanja gubitka prirode do 2030. godine, do razvoja Ugovora za rješavanje onečišćenja plastikom“, rekao je.
G. Guterres ponovno je potvrdio predanost UN-a da predvodi globalne zajedničke napore „jer je jedini put naprijed raditi s prirodom, a ne protiv nje“.
Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), podsjetila je da je Međunarodni dan rođen na konferenciji Ujedinjenih naroda u glavnom gradu Švedske 1972. godine, s razumijevanjem da „moramo ustati kako bismo zaštitili zrak, zemlju i zrak o kojima svi ovisimo. Voda... [i] moć čovjeka je važna, i vrlo važna...“.
„Danas, dok gledamo u sadašnjost i budućnost toplinskih valova, suša, poplava, šumskih požara, pandemija, prljavog zraka i oceana ispunjenih plastikom, da, ratne operacije su važnije nego ikad, i mi smo u utrci s vremenom.“ EUR
Političari moraju gledati dalje od izbora na „generacijske pobjede“, naglasila je; financijske institucije moraju financirati planet, a poduzeća bi trebala biti odgovorna prema prirodi.
U međuvremenu, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i okoliš, David Boyd, upozorio je da sukobi potiču štetu po okoliš i kršenje ljudskih prava.
„Mir je temeljni preduvjet za održivi razvoj i puno uživanje ljudskih prava, uključujući pravo na čist, zdrav i održiv okoliš“, rekao je.
Sukob troši „puno“ energije; proizvodi „masovne emisije stakleničkih plinova štetnih za klimu“, tvrdi on, povećavajući toksično onečišćenje zraka, vode i tla te šteteći prirodi.
Neovisni stručnjak kojeg su imenovali UN istaknuo je utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na okoliš i njezine implikacije na ljudska prava, uključujući pravo na život u čistom, zdravom i održivom okolišu, rekavši da će trebati godine da se šteta popravi.
„Mnoge zemlje su najavile planove za proširenje vađenja nafte, plina i ugljena kao odgovor na rat u Ukrajini“, rekao je Boyd, napominjući da bi višemilijardski prijedlozi za obnovu i oporavak nakon sukoba također povećali pritisak na okoliš.
Uništavanje tisuća zgrada i osnovne infrastrukture ostavit će milijune bez pristupa sigurnoj pitkoj vodi – još jednom temeljnom pravu.
Dok se svijet bori s klimatskom štetom, kolapsom bioraznolikosti i raširenim zagađenjem, stručnjak UN-a naglasio je: „Rat se mora što prije završiti, mir se mora osigurati i proces oporavka i oporavka mora započeti.“
Globalna dobrobit je ugrožena - velikim dijelom zato što ne ispunjavamo svoje obveze prema okolišu - rekao je u četvrtak glavni tajnik UN-a António Guterres.
Prošlo je pet godina otkako je Švedska bila domaćin prve svjetske konferencije koja se bavila okolišem kao važnim problemom, što je znak "zone ljudskih žrtava" koja bi, prema UN-u, mogla postati ako se o njoj ne brinemo. Postanite stručnjak za ljudska prava u "Zoni ljudskih žrtava". U ponedjeljak, uoči novih rasprava ovog tjedna u Stockholmu o daljnjim akcijama, stručnjaci su upozorili da je potreban veći napor koji bi mogao spasiti milijune života svake godine.
Vrijeme objave: 06.06.2022.
